Giacomo Puccini
TOSCA
SOLISTI
/ Maida Hundeling /
Dimitris Paksoglou
/ Giorgio Surian /
DIRIGENT
/ Philipp von Steinaecker
Giacomo Puccini
SOLISTI
/ Maida Hundeling /
Dimitris Paksoglou
/ Giorgio Surian /
DIRIGENT
/ Philipp von Steinaecker
Puccinijevo maestralno operno djelo napokon na pozornici fascinantne 2000-ljetne pulske Arene! Doživite arije Recondita armonia, Vissi d’arte, E lucevan le stelle, Te Deum i finalni duet Tosce i Cavaradossija u scenografiji zdanja koje su sagradili Rimljani, koje je nekoć bilo gladijatorsko borilište, gdje su pobunjenike zarobljavali, mučili i javno osuđivali okrutni vladari! Jer, ima li prikladnijeg mjesta za operni politički triler o ljubavi, požudi, ljubomori, mučenju, izdaji, spletkama i jednoj nepotkupljivoj ženi?!
Puccinijeva Tosca bogata je glazbom strastvenih i dramatskih akcenata koja živo ilustrira svaku misao, osjećaj i ugođaj. U svijetu netolerancije i tiranije moćnika, žena koja živi za ljubav i umjetnost preuzima inicijativu i odlučuje o bezuvjetnoj slobodi, i osobnoj i umjetničkoj i političkoj. Solistička podjela predvođena je senzacionalnom Maidom Hundeling kao Toscom, mediteranski strastvenim Dimitrisom Paksoglouom kao Cavaradossijem i demonskim Giorgiom Surianom kao Scarpijom.
S A D R Ž A J
I. ČIN
U rimsku crkvu San Andrea della Valle utrčava politički zatvorenik, Angelotti, bjegunac iz Anđeoske tvrđave i skriva se u pokrajnjoj kapelici. Slikar Mario Cavaradossi u toj crkvi izrađuje oltarsku sliku Marije Magdalene. Promatrajući plave oči lika na slici, uspoređuje ih s Toscinim crnim očima, pjeva himnu Toscinoj ljepoti izazivajući time negodovanje pobožnog crkvenjaka.
Angelotti se išulja iz kapelice, Cavaradossi ga prepoznaje i obećaje pomoć. Prekida ih glas Marijeve ljubavi, Florije Tosce, koja ljubomorno zapitkuje čiji je još glas čula i podsjeća ga na njihov večerašnji susret. Tosca prepozna lik Magdalene na oltaru: to je lijepa markiza Attavanti, optužuje Marija za nevjeru, ali on je uspijeva uvjeriti u svoju ljubav. Angelotti izlazi, hitac topa s Anđeoske tvrđave navješćuje da je njegov bijeg otkriven, te on s Cavaradossijem žurno odlazi u njegovu vilu. Crkvenjak dojuri u crkvu veselo objavljujući kako je Napoleon napokon potučen u Italiji, sprema se obred Te Deum, a navečer će se pjevati kantata sa slavnom Florijom Toscom.
Opće veselje pokvareno je dolaskom policijskog šefa Scarpije koji, u pratnji doušnika Spolette, naređuje da se crkva i okoliš pretraže. Pronalazi Angelottijev trag u kapelici: izgubljenu lepezu njegove sestre, markize Attavanti. Kada se Tosca vrati tražeći Marija, Scarpia joj pokazuje lepezu potvrđujući Toscine sumnje o Marijevoj nevjeri i bijesna odjuri. Scarpia naređuje da Tosca bude tajno pod paskom. U crkvi se slavi svečani Te Deum u slavu pobjede nad Napoleonom.
II. ČIN
Scarpia večera u palači Palazzo Farnese i razmišlja o Tosci nad kojom sada ima moć. Spoletta nije u Cavaradossijevoj vili našao Angelottija, ali dovodi uhapšenog Cavaradossija. Cavaradossi protestira zbog uhićenja i odbija imati ikakve veze s nestankom bjegunca. Scarpia saslušava slikara. Začuje se Toscin glas koji očarava Marija. Ona ulazi u trenutku kada Scarpia otpremi Marija u susjednu sobu na mučenje. Scarpia ispituje Toscu, prestrašena odaje Angelottijevo skrovište: u zdencu vrta Cavaradossijeve vile. Iznemogli Mario ogorčeno odbija Toscu od sebe.
Oružnik Sciarrone javlja Scarpiji da je Napoleon ipak pobijedio kod Marenga potukavši njihove čete. Cavaradossi prkosno pjeva revolucionarnu pjesmu. Scarpia ga sada uhićuje kao veleizdajnika i određuje pogubljenje. Scarpia uvjerava Toscu da će Marija spasiti od smaknuća ako mu se poda. U borbi s nasilnim Scarpijom, Tosca izjavljuje da je svoj život posvetila umjetnosti i ljubavi. Angelotti je pronađen u vili, ali je počinio samoubojstvo prije uhićenja. U bezizlaznoj situaciji Tosca se predaje Scarpiji, ali postavlja uvjete. Marija moraju odmah pustiti na slobodu. Scarpia izjavljuje da osuda mora biti izvršena, ali određuje da se Cavaradossija strijelja samo prividno te da se Tosci potom dopusti da ga tajno odvede. Tosca od Scarpije traži i potvrdu za slobodan izlaz iz Rima. Scarpija piše ispravu, a Tosca ugleda nož na stolu. Kada slavodobitno želi zagrliti Toscu i voditi ljubav s njom, ona bez oklijevanja ubija Scarpiju. Uzima papir i bježi.
III. ČIN
U svitanje na bedemima Anđeoske tvrđave, Cavaradossi čeka pogubljenje. Preplavljen emocijama, diktira oproštajno pismo za Toscu. Dotrči Tosca, upozorava ga kako mora pasti tobože mrtav jer metci neće biti pravi. Čekajući prividno smaknuće, maštaju o zajedničkoj budućnosti u slobodi. Nakon hitaca, Cavaradossi pada. Tosca shvaća da je zaista mrtav. Scarpijino obećanje bilo je lažno. Očajna Tosca baca se s bedema tvrđave u smrt.
Libreto: Giuseppe Giacosa i Luigi Ilica prema drami Victoriena Sardoua
Dirigent: Philipp von Steinaecker
Inscenacija: Marin Blažević
FLORIA TOSCA: Maida Hundeling
MARIO CAVARADOSSI: Dimitris Paksoglou
BARUN SCARPIA: Giorgio Surian
CESARE ANGELOTTI: Luka Ortar
CRKVENJAK: Ivan Šimatović
SPOLETTA: Filip Filipović
SCIARRONE: Slavko Sekulić
GLAS PASTIRA: Stanislava Sćulac Vlajnić
KLJUČAR ANĐEOSKE TVRĐAVE: Slavko Sekulić
Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor
Scenografi: Alan Vukelić, Marin Blažević
Kostimografkinja: Sandra Dekanić
Oblikovatelji svjetla: Alan Vukelić, Marin Blažević
Projekcije i kamera: Fanni Tutek Hajnal
Asistentica režije: Sofija Cingula
Koncertni majstor: Anton Kyrylov
Zborovoditeljica: Nicoletta Olivieri
Korepetitorica: Nataliya Marycheva
Inspicijenti: Valter Milavec, Antonija Družeta
Ravnatelj Opere: Filip Fak
Producentice opernog i koncertnog programa: Ana Buneta, Ana Vidučić
Voditelj svjetla: Ivan Pavlović
Šef rasvjete: Kristijan Baljarevski
Voditelj projekcija: Sead Ajanović
Šef službe videa: Predrag Potočnjak
Šef binske službe: Fadil Sulić
Rekviziteri: Nenad Deželjin, Dmitri Andrejčuk
Šefica kostimerske službe: Kristina Komadina
Šefica scenske maske: Dubravka Marijanović
Praizvedba: 14. siječnja 1900., Teatro Costanzi, Rim
Praizvedba u Narodnom kazalištu u Rijeci: 14. prosinca
1946.
Predstava traje oko tri sata, izvodi se s dvije pauze.